Baba Vanga, pravim imenom Vangelia Pandeva Dimitrova Gušterova, bila je jedna od najznačajnijih proročica nove istorije. Prvu popularnost neverovatno tačnim predviđanjima stekla je na prostoru bivše Jugoslavije i Sovjetskog saveza, a pogotovo u rodnoj Bugarskoj.

Kako je predvidela događaje do 3793. godine, uključujući i 3. svetski rat koji je trebao početi 2010., broj njenih poklonika i kritičara se ubrzo povećao širom sveta.

Detinjstvo i rana mladost

Vangina sestrična, Kasimira Stajanova, tvrdi da je proročica odrasla u siromašnoj porodici. Roditelji su joj bili seljaci, neutvrđene nacionalnosti. Majka joj je rano preminula, dok se otac kasnije priklonio "Unutrašnjoj makedonsko-odrinskoj revolucionarnoj organizaciji".

Kada je imala 12. godina, Vanga je sa porodicom napustila rodnu Strumicu i započela život u Novom Selu. Godinu dana kasnije teško je ozleđena u oluji nakon koje joj je postupno počeoslabiti vid kojeg je do 16. rođendana u potpunosti izgubila.

Foto: Profimedia

Vizije

U javnost je prvi put stupila početkom aprila 1941. Govorila je da je više puta posetio "ozaren jahač" i otkrio kako će se "uskoro dogoditi strašne stvari". I zaista... nemački Wehrmacht je 6. aprila krenuo prema Jugoslaviji.

Svedoci tvrde da je Vanga tih dana prošla kroz snažnu transformaciju te je komšije i rođake izveštavala o zdravlju njihovih najmilijih na ratnom polju.

Priča o neobičnim sposobnostima proročice ubrzo se proširila po celom selu, a zatim i Bugarskoj. Sve više ljudi je dolazilo da je pita za savet ili uslugu, a jedan od njih je bio i Dimiter Gušterov za kojeg se i udala.

Sa suprugom se 1942. preselila u Petrič u kojem je brzo stekla ugled te joj je dodeljen nadimak "petrička gledarica". Među njenim klijentima bio je i bugarski kralj Boris III. čiju je prevremenu smrt predvidela.

Foto: Profimedia

Komunistički režim krajem 40-ih nije bio blagonaklono raspoložen prema sposobnostima slepe proročice. Konstantno ju je nadzirala policija, a vlast je poduzimala sve kako bi suzbila njen rad.

Vanga se tada našla u neugodnom položaju između političkih struktura i muža kao i običnih ljudi. Upala je u krizu, a proročanstva je počela objavljivati nekontrolisano na javnim mestima.

Postala je najpopularnija osoba u regiji, a politički pritisak na nju je oslabio nakon suprugove smrti 1962.

Naučna istraživanja

Za Vangine vizije su se 60-ih godina počeli pojačano zanimati obrazovani ljudi iz cele Bugarske i šire. Dobila je posao na Institutu za sugestologiju na Bugarskoj akademiji nauka. Otvorena je posebna kancelarija u kojoj je primala klijente, a njena predviđanja su beležili naučnici.

Navodno je imala pravo u 80% slučajeva, pogotovo kada se radilo o utvrđivanju sudbina nestalih nakon rata.

Dnevno je primala stotinjak klijenata, a zarada od svakog susreta išla je u državnu blagajnu. Lista čekanja je bila sve duža pa se u javnosti proširila priča kako za susret sa Vangom treba "dobra veza".

Neograničen pristup su imali političari i poznate osobe, a pojavljivanje u javnosti sa Babom Vangom smatralo se pravom privilegijom.

Pred kraj života je dala da se sagradi crkva u gradiću Repite. Umrla je 11. avgusta 1996. u Sofiji, a pokopana je u "svojoj" crkvi. U njenoj kući u Petriču se od 2008. nalazi Muzej Babe Vange.

Foto: Profimedia